terça-feira, 24 de janeiro de 2012

Implementasaun Lian Materna Iha Eskola - Hamosu Sukuizmu iha Timor Leste

Programa Telejornal, Direita
TVTL, 23 Janeiru tuku 20.15 OTL
Moderador: TVTL
Orador: Sra. Laura Pina Menezes Lopez,
Representante husi FONGTIL no Rede Feto

Relasiona ho implementasaun projeitu Lian Materna iha eskola iha teritoria laran tomak, parte sosiedade sivil no akademia balun mos hatudu sira nia posizaun forte hodi la konkorda politika ne’e ho razaun tamba sei hamosu diskriminasaun iha komunidade nia le’et.

Atu hatene diak liu-tan kona-ba posizaun ikus husi sosiedade sivil nian, oras ne’e dadauk marka ona presenza iha Studio TVTL, Senhora Laura Pina Menesez Lopez representante sosiedade sivil ne’ebe mai husi Fongtil nomos Rede Feto.

Benvindo ba ita boot iha studio!

Moderador TVTL: Saida maka Sosiedade Sivil hatene kona-ba lian materna rasik?

Sra. Laura Pina: Sin, tuir Ami nia hatene hanesan Sosiedade Sivil ne’ebe representa husi FONGTIL no REDE FETO, agora dadaun UNESCO hamutuk ho Ministeriu de Edukasaun (ME) dezenvolve ona politika ida kona-ba Edukasaun Multilingua baseiada ba lingua materna katak edukasaun ne’ebe atu hanorin, ne’ebe atu halao iha ensino aprendrezajen sei uza lian lokal ida-ida ninian katak lian hanesan mambai, makasae, oemua, baikeno, kemak, bunak, profesoreis sira sei usa lian hirak ne’e hodi hanorin no hodi introduz material sira bar-barak ba alumus sira iha ensino baziku. Tamba tuir klasifikasaun UNESCO nian katak labarik sira ne’ebe aprendre lian primeiru (lian dahuluk) iha uma, ida ne’e facil ba sira atu aprendre lei no hakerek lalais no bele asesu diak liu-tan ba kurikulum nomos ba lingua official sira seluk.

Moderador TVTL: Se hanesan ne’e saida maka sai preukupasaun husi parte Sosiedade Sivil nia ba programa Governo hodi implementa lian materna iha eskola?

Sra. Laura Pina: Ami nia preukupasaun tamba agora dadauk ita nia Governo, Ministeriu de Edukasaun (ME)iha ninia politika rasik, Lei Baziku de Edukasaun defini ona katak lingua instruksaun ne’ebe atu hanorin tenke baseia ba Konstituisaun RDTL artigu 13 pontu A. Ita hatene katak lingua ofisial maka Tetum no Portugues maka agora dadaun ita nia kurikulum ne’ebe halao ona. Kurikulum Timor-Leste nia rasik ba ensino baziku hakerek ona ho lian Tetum no Portugues tamba sa tenke mai husi sistema foun ida ne’e? Bele mos sobu progresu barak ne’ebe ita nia investe ona iha seitor ida ne’e nomos sei la fo benifisiu diak ida tamba sistema ida ne’e faila totalmente iha nasaun barak hanesan iha Kamboja, iha Philipina, Mexico, Isla Pasifiku balun. Entaun ida ne’e Ami Sosiedade Sivil haree katak ba kazu Timor-Leste maski iha lia materna barak, ita bele lori bandeira katak preserva ita nia lian lokal. Preserva ho dalan seluk laos preserva uza hanesan lian instruksaun atu hanorin fail materi hotu-hotu ba alumnus sira.

Por ezemplu hanorin matematika, lingua tetum ka portugues ou estudu do meu, profesora sira sei uza lingua ida-ida, porezemplu iha distritu Los Palos tuir politiku UNESCO nian atu uza deit (lingua) fataluku. Ita hatene katak iha Los Palos iha (lingua) fataluku, makasae ho makalero. Entaun ida ne’e la justu sei ema iha Los Palos uza deit fataluku.

Entaun parte Sosiedade Sivil haree katak politika ida ne’e sei halao konfuzaun total iha ensino aprendrezajen formal nian tamba agora dadaun profesores sira simu investimentu barak ona hodi implementa kurikulum. Sei razaun katak labarik sira drop out barak, abandona eskola barak ida ne’e tamba multifactor ne’ebe kontribui ba labarik sira sai hanesan ne’e. Sira la bele aprendre lalais no acaba eskola karik ho idade ne’ebe boot uitoan tamba falta profesores, metodolojia rasik hanusa? Kurikulum buat hotu-hotu estabelesidu ona maibe profesores sira rasik nia boa vantagem, nia kreatividade atu dezenvolve metodolojia sira hodi labarik sira iha vantagen ba aprendre. Depois iha eskola barak la iha facilidade ne’ebe diak no parte papel inan aman rasik seidauk fo atensaun maximu ba alumnus sira por ezemplu alumnus sira fila husi eskola la estuda iha uma, sira halimar baral liu. Entaun buat sira ne’e hotu mak halao labarik nia situasaun agora iha ensino baziku sei iha problema barak laos tamba lingua. Kuando buat sira ne’e hotu, ita resolve ona, kualker lingua sira bele aprendre lalais

Moderador TVTL: Se kazu Governo implementa nafatin programa ne’e, karik husi parte Sosiedade Sivil identifika ona pontu balun grave liu ba estudante rasik?

Sra. Laura Pina: Ami hakarak dehan katak haforsa atu bele implementa, primeiru ne’e kontra ona lei tamba lingua ofisial tetum no portugues, kurikulum ensino baziku Ministeriu Edukasaun nian, lingua instruksaun ho lingua portugues no tetum hotu. Primeiru kontra ona lei ida ne.

Segundu kontra tan Resolusaun 20/2011 ne’ebe Parlamentu Nacional RDTL aprova ona iha dia 7 Setembru 2011. Entaun la iha base legal ida ba equipa ne’e atu bele implementa iha tereinu tamba ne’e lei la fo dalan. Sei sira implementa ida ne’e sira halao violasaun total ba soberania Timor-Leste nomos viola labarik sira nia direitu tamba ita halao projeitu piloto ida ba ba ensino aprendrezajan formal, se nia oan hakarak sai vitima ba projeitu piloto ne’e? Ida ne’e hau hanoin katak ladiak, kontra direitu labarik nian, kontra konvensaun direitu labarik nian.

Moderador TVTL: Karik durante ne’e parte Sosiedade Sivil halao ona aproximasaun ho parte Governo nian hodi profunda diak liu-tan politika ida ne’e molok implementa iha terenu?

Sra. Laura Pina: Sin, Ami hasoru malu ona ho Senhor Ministeriu no nia dehan katak projeitu piloto ne’e sei koko uluk iha distritu 3, iha pre eskolar maibe Sosiedade Sivil nia haree katak la presiza tan atu koko iha pre eskolar tamba labarik sira iha ne’eba bainhira ba eskola formal querser sira ba sira la aprendre buat ruma , la aprendre siensia. Se oan hakarak sai vitima ba projeitu ne’ebe koko tamba ita haree ona projeitu ne’e faila iha nasaun barak, faila teb-tebes.

Ida seluk tan mak hanesan lingua lokal ida-ida nian agora buras hela, sei ita uza fali hanesan lingua instruksaun ida, ba distritu ida ba distritu seluk se la iha koneksaun, sei la iha interaksaun no sei laiha komunikasaun tamba ema ida-ida mai iha nia fundasaun metin iha ninia lingua rasik. Entaun susar ba sira kuandu ba ona kinto anos, susar ba sira atu bele adapta fali ba lingua tetum no lingua portugues. Oinsa maka bele halao ida ne’e, sei husi pre-primaria ba kuarto anos apprendre ho lian inan, ba kinto ano oinsa atu bele labarik sira bele apprendre material, apprendre siensia ho nivel ne’eba ho lingua ofisial sira. Ida ne’e maka ami haree katak ne’e hanesan disastre total bai ta nia siklu aprendrezajen formal ba futuru.

Moderador TVTL: Ita hatene katak Governo sei implementa projeitu ne’e iha distritu 3 hanesan Oecusse, Manatuto nomos Lautem, karik husi parte Sosiedade Sivil identifika ona vantagem nomos disvantagem liu-liu iha distritu tolu ne’ebe sei halao uluk projeitu ne’e ?

Sra. Laura Pina: Sin, disvantagem maka hanesan hau dehan tiona katak primeiru projeitu piloto ita nunka bele koko ba ema ne’ebe atu ba ensino formal. Segunda, ida ne’e la iha kurikulum ida, seidauk iha kurikulum ida ne’ebe haruka, profesores kuandu hanorin tenke baseia ba kurikulum, agora husi parte eqipamentu ne’ebe atu halao dehan katak wainhira too hanorin labarik sira, profesores hamutuk ho inan aman prepara material ruma depois ba hanorin, ida ne’e laos ensino formal la hanesan, ensino formal tenke beseia ba kurikulum.

Entaun ami haree katak ida ne’e sei trava labarik sira nia siklu aprendrezajen tamba kompara ho eskola seluk tuir kurikulum normal bele avansa liu i ba eskola ne’ebe atu tama ba projeitu piloto sei iha pasu ne’ebe nafatin ba kotuk tamba tama ba projeitu ne’ebe la klaro, la iha base legal, la iha kurikulum no profesores sira la hatene oinsa atu mplementa. Sindikato profesores sira kontra total tamba sira lahatene oinsa implementa tamba laiha modelu diak ida maka ita bele kopia atu halao iha Timor-Leste. Ne’e hanesan sistema foun ida ne’ebe hakarak koko mai iha Timor-Leste.

Moderador TVTL: Sei hanesan ne’e, saida maka Sosiedade Sivil sei halao ba futuru?

Sra. Laura Pina: Agora, Ami halao hela debate publiku liuhusi media atu fo dalan ba Timoroan hotu-hotu bele fo nia hanoin kona-ba politika ida ne’e tamba politika ida ne’e mak sei afeita duni ba ema Timoroan sira. Sira iha direitu total atu halao debate publiku hodi haree kona-ba vantagem no desvantagem husi politika ida ne’e maibe ba parte Sosiedade Sivil ami nia pozisaun klaro katak rejeita total politika ida ne’e tamba la serve no la konduz ho situasaun depois la fo vantagem buat ruma ba sustentabelidade ensino iha Timor-Leste no mos estraga unidade sei haburas sukuisme, regionalismu tamba kuda karakter divisionisme desde labarik kiik sira iha Timor-Leste, ida ne’e la diak ba Timor-Leste.

Moderador TVTL: Obrigado barak ba ita boot nia esplikasaun no espera katak ministeriu edukasaun bele hadia sistema ida ne’e molok implementa iha tereinu (****)

Transcript by ICPO-Rede Feto/24 Janeiru 2012

Sem comentários:

Enviar um comentário

counter for blogger
FETO-ALOLA FETO-ONU REDE-FETO FETO-EDUCA SAI-FETO FETO-JOVEM FETO-TIMOR FETO-LINKS