segunda-feira, 30 de janeiro de 2012

Rede Promosaun Edukasaun Multilinge “REPETE 13” Responde ba Deklarasaun Rede FETO/FONGTIL kona ba Planu Implementasaun Programa Pilotu EMBLI

Iha loron 16 fulan Janeiru tinan 2012, REDE FETO, hanesan organizasaun ida ne’ebé luta ba igualdade jéneru, hamutuk ho FONGTIL ka NGO Forum” hato’o sira nia reasaun ba planu implementasaun programa pilotu “Edukasaun Multilinge Bazeia ba Lian-Inan” (EMBLI) iha distritu tolu (Oecusse, Lautem no Manatuto). Programa pilotu ne’e sei implementa husi Komisaun Nasional UNESCO iha Timor-Leste ho apoiu tékniku husi Ministériu Edukasaun no parseiru sira seluk ne’ebé hamahon an iha Rede Promosaun Edukasaun Multilinge, bazeia ba rekomendasaun husi Komisaun Nasional Edukasaun (KNE) nia Polítika Edukasaun Multilinge Bazeia ba Lian-Inan (http://www.scribd.com/doc/49147895).

Tuir organizasaun rua ne’e nia haree katak, Poltika EMBLI sei fó impaktu negativu ba Timor- Leste tanba: sei hamosu “sukuizmu no harahun unidade nasional”, sei sai karu ba Estadu Timor-Leste no mós laiha baze legal ba implementasaun Politika ida ne’e. Ho ida ne’e, Rede Promosaun Edukasaun Multilinge, REPETE 13, hakarak reitera katak sistema EMBLI hanesan meiu ida ne’ebe rekoñesidu internasionalmente atu atinji objetivu “Edukasaun ba Ema Hotu-Hotu” liu husi: hasa’e numeru estudante ne’ebé iha asesu ba konteudu kurikular, la haree ba nia “latar-belakang” sosio-linguístiku; aselera alunu sira nia literasia/abilidade lee no hakerek inisiál, fasilita di’ak liu aprendizajen lian ofisiál sira, no kontribui ba konserva no promove lian minoria. Prinsípiu hanorin literasia uza povu nia lian inan hanesan meiu importante atu dada ema ki’ik sira sai husi kiak no beik hetan ona fatin iha istória rezisténsia Timor-Leste nian liu husi Fretilin nia kampaña alfabetizasaun ne’ebé hahu iha tinan 1975.

Estatístika no estudu balun ne’ebé publika tiha ona, hanesan Early Grade Reading Assessment (EGRA – Banku Mundiál, 2009), hatudu momoos katak agora dadaun taxa sai eskola, repetisaun klase aas tebes, liu-liu iha Primeiru Siklu Ensinu Báziku, no alunu sira iha Eskola Primária lori to’o tinan haat hodi aprende lee no hakerek.

Direitu atu hetan edukasaun bazeia ba lian inan direitu fundamentál ne’ebé konsagra iha Konvensaun Direitu Labarik nian (Artigo 29/c). Lei de Bases de Educação nia Lian-Makloke garante asesu no direitu ba edukasaun ba sidadaun hotu-hotu, laiha diskriminasaun bazeia ba jéneru, etnia no lian. CEDAW (Konvensaun Eliminisaun Diskriminasaun Hasoru Feto) nia relatóriu espesífiku kona-ba Saúdi no Eduksaun iha Timor-Leste refere ba importánsia lian inan sira hanesan meiu atu hasai barreira ida ba feto no labarik feto nia literasia.

Ami fiar katak lei no polítika nasionál ne’ebé hakoak no promove diversidade no inkluzaun sosiál mak sei bele haforsa unidade nasionál no kultura iha Timor-Leste. Estatístika sira husi Sensu Uma Kain 2010 hatudu katak iha distritu balun, inklui sira ne’ebé sei sai alvu ba programa pilotu EMBLI ne’e, maioria populasaun ho tinan lima ba leten la hatene ko’alia, lee no hakerek lian ofisiál rua no ko’alia lian lokál sira de’it iha uma laran. Faktu hirak ne’e hateten loloos ona ba ita katak nasaun presiza halo asaun ne’ebé diak, uza potensia ne’ebé eziste ona no envolve komunidade sira hodi garante direitu ba edukasaun ho kualidade ba labarik sira hotu iha Timor-Leste. Bainhira ita nega realidade linguístiku ida ne’e no kria polítika ne’ebé fó vantajen boot ba komponente sosiedade ne’ebé domina lian ofisiál sira maka ita kontribui ba injustisa sosial no edukasional …. ne’ebé bele sai hanesan ameasa ba estabilidade no unidade nasionál.

Ami, nu’udar reprezentante Sosiedade Sivil no organizasaun nasionál/internasionál 20 mós lamenta katak organizasaun boot rua ne’e lori “sosiedade sivIl” nia naran hodi hato’o deklarasaun ida ne’e. Objetivu husi Programa Pilotu EMBLI mak atu koko abordajen foun ida ho objetivu kontribui ba hadia asesu ba edukasaun no objetivu nasionál Ministériu Edukasaun nian, hanesan, por ezemplu, fasilita inan-aman sira nia envolvimentu iha alunu sira nia prosesu aprendizajen no pedagojia ida ne’ebé bele sadik alunu sira nia partisipasaun ativu, kriatividade no hanoin krItiku iha sala laran. Ami mós lamenta katak antes programa ho abordajen foun ne’e hala’o no hatudu rezultadu, iha ona krítika maka’as ho argumentu ne’ebé laiha baze iha realidade no peskiza/estudu.

Durante implementasaun Pilotu ida ne’e, Ministériu Edukasaun sei la gasta orsamentu estadu nian, no sei kontribui de’it ho apoiu tékniku, koordenasaun no avaliasaun ba rezultadu programa pilotu.

Ami fiar katak Timor-Leste iha oportunidade osan mean, nu’udar nasaun joven ida, atu la repete sala ne’ebé rai sira seluk halo iha sira nia luta no prosesu harii nasaun no sistema edukasaun ho kualidade di’ak. Mozambique, Cambodia, Filipinas, Guatemala, Nepal, Papua Nova Guiné no rai barak tan, depois de tinan barak implementa politika lian-iha-edukasaun ne’ebé la fo fatin ba alunu sira nia lian dahuuk, agora dadaun hahú implementa ona sistema EMBLI hodi haluan tan asesu sidadaun hotu-hotu nian ba edukasaun no kontribui ba konserva lian lokál sira nu’udar patrimoniu no riku-soin kulturál nasaun ida-idak nian.

25 Janeiru, 2012 HUSI: REPETE13

Sem comentários:

Enviar um comentário

counter for blogger
FETO-ALOLA FETO-ONU REDE-FETO FETO-EDUCA SAI-FETO FETO-JOVEM FETO-TIMOR FETO-LINKS