sexta-feira, 22 de junho de 2012

Superintendente Policia, Natercia Soares Martins, Feto Iha Dever Hala’o Knar Hanesan Mos Mane

Profile & Actividade

Natercia E. Soares Martins
BIBILIA Testamento Tuan hakerek momos konaba istoria ita ema kriatura nian (mane no feto). Aman Maromak kria (hase’i) uluk mane. Mane mesak ida nee, Maromak hanaran: Adaun, dehan katak ‘ema premeiru (manusia pertama)’. Ema premeiru nee, Maromak tau iha Taman Firdaus, area idake nakonu ho nabilan Maromak nian. Lor-loron mane mesak ida nee, lao mesak-mesak iha Firdaus, so balada sira mak hamaluk nia.

Maromak sente la satifas bainhira ha’ree Adaun moris mesak-mesak. Laiha ema ida maka hamaluk nia. Tamba razaun nee, to’o loron ida, Maromak halo Adaun toba dukur.

Maromak tuun husi Lalehan kumu tan tahu depois losu Adun nia knosen ruin husi sorin karuk hatama ba tahu ne’ebe kumu tiha ona. Maromak huu tama ninia iis ba tahu nee, i tahu nee nakfilak kedas ba feto ida. Moris hamutuk ho Adaun nudar: Isin Ida. Feto nee Maromak hanaran: Eva, dehan katak,ema ne’ebe mosu husi Adaun nia knosen ruin sorin i sai Inan Hahoris Nain, sai Inan Haburas Nain. “Engkau tercipta dari tulang rusuku, Engkau-lah belahan tubuh- jiwaku. Engkau dan aku adalah satu”.

Hosi istoria biblia nee, ita bele hatene no rekonhese katak, secara kodratis, dignidade mane hanesan mos ho feto. Iha direitu no diveres hanesan ba knar no servisu (sama-sama memiliki hak dan kewajiban dalam berkarya). Mesmu hanesan maibe kapasidade intelektualidade dalaruma la hanesan. Problema tansa mak la hanesan, ida nee misteriu espesial ida husi kapasidade kakutak ita ema nian (mane no feto).

Neduni, atu sai lider ka komandante iha instituisaun nasaun/governu, iha organizasaun ida, depende ba ema nia kapasidade matenek no experiensia lidera. Sekuandu mane bele sai lider no lidera, feto mos bele. Mane bele halao knar feto nian, i feto mos bele halao knar hanesan mos mane.

Globalizasaun Timor Leste nian oras nee, tama ona ba faze ingualidade entre mane no feto. Mundu lideransa laos ona mane nian deit, feto mos bele sai lideransa ba setor oioin. Ba instituisaun hanesan policia no militar, feto mos bele sai komandante. Bele halao knar hanesan mos mane. Progresu ida nee ita bele adapta husi figura Ofisial Polisia Feto (Perwira Polisi Wanita) Natercia Soares Martins (32).

Agora ninia deviza Superintendente Policia (Kolonel Polisi), ne’ebe tempo hirak liuba hetan fiar husi Komando Policia Nasional de Timor Leste (PNTL) hodi komanda PNTL Distritu Liquica. Nia ofisial policia feto premeiru mak hetan pozisaun nudar Komandante. Nia hatudu duni ninia kapasidade no experiensia komanda. Bele komanda ninia membrus hodi halao knar policia ho diak, tuir orde no lei, tuir regras disiplinadu policia nian.

Durante diriji PNTL Distritu Liquica, Superintendente Policia Natercia Soares Martins hatudu duni ninia komprimisu tomak ba responsabilidade ne’ebe Komando PNTL Nasional tula ona ba ninia kabas. Nia hela iha Kampung Alor, Dili, maibe dadersan nia sempre aranka sedu ba Liquica. Sempre tama servisu tuir oras hodi fo orientasaun servisu ba ninia membrus sira.

**

Natercia E. Soares Martins moris iha Ermera, dia 13 de Maio 1980. Ninia naran istimadu babain bolu Kiki, oan ikus husi bin no maun nain ida, oan dobeng husi Alexandre Martins no Lucia Soares. Kiki hahu eskola formal iha Eskola Premaria Publiku (Sekolah Dasar Negeri) Ermera, 1987-1993, Eskola Pre-Sekundaria Ermera, 1993-1996, depois kontinua ba Eskola Sekundaria Katolika Canossa Ossu, 1996-1997, depois muda fali mai Dili kontinua iha Eskola Sekundaria Dharma Bhakti Dili, 1998-1999. Remata husi nee, kontinua estudu ba Universidade da Paz (Unpaz) Dili, 2007-2011.

Antes sai policia, Kiki hala’o knar nudar Asisten Lingua ba Poling Staff iha Ermera, tempo UNAMET, tinan 1999. Depois sai fali Staff Administrasaun ba tradutor ninian iha Ermera. Husik hela knar ida nee, Kiki tuir testu ba iha instituisaun PNTL, inisio nia hahu bainhira halao knar nudar Field Training, 2000-2001, depois sai membru PNTL ETPS Project Manager Personalia, hahu husi Fevereiru to’o Junho 2001.

Tamba ninia kapasidade, Kiki hetan fiar sai Komadante Skuarda Sub Distrito Hatolia, Ermera, hahu husi Junho to’o Setembru 2001, depois muda fali ba Railako hodi komanda Skuarda Sub Distrito Railaco, hahu husi Setembru to’o Janeiro 2002. Kiki hetan tan fiar husi Komando PNTL ba fali Centro Formasaun Akademia Policia Comoro, husi Janeiru-Fevereiru 2003. Iha akademia nee, Kiki halao knar nudar Instructor (pelatih) ba treinamento, i sai mos Xefi DIV Peskuiza, hahu husi Fevereiru 2003 to’o 2008.

Aleinde nee, Kiki hetan opurtunidade barak tuir kursu policia nian iha estrangeirus hanesan Darwin, Australia, Malaysia, nst, inklui fo kursu fulan hira nia laran ba sira ne’ebe tuir programa Timor Leste Program Delvelopment Police (TLPDP).

Tamba ninia kapasidade no experiensia komando diak, ikus mai hetan fiar hodi diriji Departemento Formasaun iha Akademia Policia Comoro. Bazea ba ninia back-ground komando ne’ebe Kiki iha, nofim Komando PNTL fo fiar ba Kiki sai Komandante PNTL Distritu Liquica.

Kiki, laos tipu oficial policia feto ne’ebe foti a’an. Ninia performancia lor-loron ba iha ninia membrus (anak buah) ka ba iha sosiedade nia leet, hanesan babain deit. Ninia performancia seadanya maibe disilinadu tebes ba orde no lei, kumpri tebes knar ne’ebe nia halo no halao nudar Komandante Policia Distritu Liquica. Kiki sempre buka hakbesik a’an ba komunidade, sempre fo orientasaun ba ninia membrus sira tenki hakoak komunidade para eduka populasaun hodi respeita malu, hametin paz, unidade, hakoak metin estabilidade nasaun iha ida-idak nia hela fatin.

Kiki fiar katak, bainhira ema hotu moris respeita malu, moris iha situasaun paz nia laran, situasaun seguransa no estabilidade nasaun sei lao diak no metin. Ida nee tenki hahu kedas husi uma laran. Policia iha dever ato toma atensaun seriu ba kestaun ida nee.

Kiki mos la haluhan hato’o ninia mensagem ba feto maluk sira. Nia husu ba feto maluk sira tenki aproveita opurtunidade ne’ebe iha, hodi kapasita a’an, buka experiensia ba iha seitor ne’ebe deit, para hetan kapasidade diak hanesan mos ho mane sira. Maibe la signifika, atu hadau direitu mane sira. Lae. Nudar ema kriatura, entre mane no feto iha direitu no dever hanesan. Knar mane nian, feto mos bele halao. Ba knar uma laran nian, Kiki husu ba feto maluk sira labele husik hela. Presiza tau preokupasaun nafatin, presiza kontrola a’an nafatin para sai inan diak ba oan sira nomos ba la’en. Ho nunee maka, ita nia uma kain metin no survive. Laloran globalizasaun bele avansa maka’as, maibe ita nia uma kain sei la nakdoko.

“Expreiensia ida nee, hau aprende husi hau nia inan aman. Bainhira atu sai inan nebe’e diak, ita tenki kontrola a’an. Hanesan mos knar ne’ebe hau halao, nudar Komandante, hau tenki buka meus barak, oinsa bele komanda hau nia membrus sira iha tereinu. Ida nee presiza tebes pasensia. Ho pasensia mak bele komanda membrus sira,” hateten Kiki. sonia ferreira/san.

Fonte: STL, 21 Junhu 2012 
http://suara-timor-lorosae.com

Sem comentários:

Enviar um comentário

counter for blogger
FETO-ALOLA FETO-ONU REDE-FETO FETO-EDUCA SAI-FETO FETO-JOVEM FETO-TIMOR FETO-LINKS