sexta-feira, 2 de dezembro de 2011

Karik Eleitu ba Presidenti OMD Yuli Kurniasih: “Hau Prontu Dada Feto Maluk ba Vida Politika”

Ha’ree husi ninia naran, ema hanoin, nia ema husi Java (Indonezia). Maibe lae. Nia rai Maubisse nia oan ida. Nia naran Yuli Kurniasih. Moris iha Maubisse dia 7 de Marcu 1970, aifuan domin husi Jose da Silva Mendonca no Maria Martins.

Desde ukun a’an, Yuli inklina a’an ona iha Partido Democratico (PD). Aktivu maka’as iha Organizasaun Mulher Democratico (OMD). Oras nee dadaun, Yuli kandidata a’an ba Presidenti OMD. Karik eleitu duni ba kargo nee, “Hau prontu dada maluk feto sira atu partisipa iha vida politika,” sesumbar Yuli Kurniasih, loron hirak liuba.

Nia sente katak, iha tempu ukun a’an nee, vantagem ba feto sira atu involve iha mundu politika luan tebes. Hanesan ho mane maluk sira. Tamba nee laos razaun sekuandu feto maluk sira hadok a’an husi mundu politika. Yuli tinan 6 ona involve iha OMD. Nia senti iha ona esperiensia naton atu kandidataan ba Presidente OMD.

Yuli remata ninia eskola SD iha Maubise tinan 1982, kontinua ba SMPK Maubise 1985 depois kontinua kedan iha sekola pendidikan guru negeri ka (SPGN) Dili tinan 1988. Hafoin remata tiha estudus ida nee nia halao ninia knar nudar profesora iha Dili. Maski nia sai ona professor mas tuir nia katak matenek nebe nia iha sei menus tan entaun iha tinan 2003 nia kontinua eskola iha universidade da Paz ka UNPAZ hili fakuldade direitus no remata ninia estudus iha eskola ensino superior tinan 2008 ho titela Licenciatura em Direitu.

Bain hira Yuli sei kiik iha kedan mehi atu sai profesora ho hanoin ida katak atu tulun ema seluk liu husi parte matenek ka fate esperensia ba ema seluk hodi halao dezenvolvimentu iha pais ida nee, to’o fin konsege sai duni profesora.

Durante tempu Indonesia nia halao knar nudar profesora ate eskola iha UNPAZ mos hanorin iha SD Manleuana to’o tinan 2004, depois servisu iha care internasional hafoin kontratu remata nia halao fali ninia knar hanesan sekretaris iha gabinete president parlamentu nasional area training legal draff iha iha tinan 2007 ate 2010.

Hafoin ida nee nia hetan tan kontratu servisu iha alola foundation iha ekipa edukasaun durante fulan 3 deot, nia kontinua halao knar iha bida politika liu-liu iha partidu politia partidu demokratiko organizasaun mulher demokratico.

“Hau hanoin esprensia nebe durante nee hau hetan ona iha OMD sinte katak tempu to’o ona atu kandidataan ba organizasaun ida nee ho hanoin ida katak atu dada mos feto maluk sira hodi involve iha bida politika hodi hatudu katak atu lidera nasaun ida nee laos mane deit maka bele maibe feto mos iha kbiit no kapasidade atu lidera,”nia hateten.

Oras nee dadaun Yuli hela iha knua Surikmas, oan primeiru husi alin nain 6, konfesa ba STL Kuarta (23/11) katak nia iha interese makas atu kapasita ninia maluk feto sira iha nasaun TL atu bele involve iha bida politika.

Karik iha kandidatura president OMD iha partidu demokratika maka feto maluk sira fo fiar mai hau, entaun hau nia programa prioridade maka atu hasae kapasidade umanus nian iha seitores oi-oin liu husi treinamentu.

Tuir faktus nebe iha no hau halo observasaun bain hira halao sorumutu iha organizasaun laran nomos organizasaun seluk, iha nee feto maluk sira barak maka kestiona problemas kapasidade atu lidera ho razaun katak mane maka bele iha kbiit mesak kompara ho feto.

Iha treinamentu laran mos hatudu katak feto barak maka kapasidade menus tebes entaun sei karik kolega feto sira maka iha interese atu hili hau, entaun hau sei fo prioridade iha area treinamentu hodi hasae kapasidade umanidade hodi lidera iha seitores oi-oin deit.

Ho kapasitasaun ba feto sira, ida nee sei fo opourtunidade ba maluk sira atu bele kandidata an iha bida politika hodi lidera governu iha tinan 2013 to’o 2017.

Iha lei fo dalan ba feto sira atu bele kandidata an ba presidente entaun liu husi kapasitasaun ida nee bele haforsa diak liu tan interese maluk feto sira iha nasaun ida nee atu iha aten berani no bele hateten no sadik sira nia an katak tempu to’o ona atu kandidata an ba president iha koalker fatin ruma atu dezenvolve nasaun Timor Leste, tamba uluk feto maluk barak maka sofre iha tempu resistensia hodi hatudu katak sira mos bele atu liberta rai doben ida nee, agora independensia ona mos sira tenki hatudu sira nia an katak bele mos atu lidera governu ida nee.

Tuir lei lista kandidatura feto sira iha peluang boot laos iha tempu uluk lista nee fo tempu ba feto ida mane tolu kada kandidatura maibe agora feto tenki iha hodi kandidataan.

“Hau husu ba feto maluk sira iha nasaun timor leste laran tomak atu involve an iha partidu politika, diak liu tan bele kandidata an ba presidente hodi lidera, tamba atu dezenvolve rai ida nee, feto no mane ninia direitu hanesan deit,” nia hateten.

Nia hateten, iha tempu uluk inan aman sira sempre fo prioridade barak liu ba mane atu bele hetan eskola hodi lidera familia ka nasaun maibe iha tempu ukun an ida nee lei fo dalan ba maluk feto sira atu bele lidera tamba direitu feto mane iha kualker posisaun hanesan deit.

Atu maluk feto sira hakarak kandidataan, hahu kedan agora tenki kapasita ita nia an iha edukasaun, tenki eskola no tuir formasaun oi-oin para bain hira kandidata an mos bele hatudu duni kapasidade katak feto mos bele lidera duni iha era demokrasia ida nee. joseph koa

STL, 29 Novembru 2011

Sem comentários:

Enviar um comentário

counter for blogger
FETO-ALOLA FETO-ONU REDE-FETO FETO-EDUCA SAI-FETO FETO-JOVEM FETO-TIMOR FETO-LINKS